Nova analiza na tri milijuna ljudi pokazuje da jedan pad povećava rizik od demencije za oko 20 posto, dok višestruki padovi rizik podižu i do 74 posto.
Padovi u srednjim godinama obično se pripisuju umoru, nepažnji ili skliskom podu. No nova analiza na čak tri milijuna ljudi otkriva da iza njih ponekad stoji nešto dublje: rani poremećaji u mozgu koji se kasnije mogu razviti u demenciju. Znanstvenici upozoravaju kako padovi nisu samo posljedica nespretnosti, nego mogu biti prvi signal da mozak gubi dio svoje koordinacije i stabilnosti.
U istraživanju objavljenom u časopisu JAMA Neurology, pratili su odrasle starije od 40 godina i otkrili da jedan pad povećava rizik od demencije za oko 20 posto, dok višestruki padovi rizik podižu i do 74 posto. Iako padovi sami po sebi ne uzrokuju demenciju, oni mogu biti rani pokazatelj promjena u neuralnim mrežama koje upravljaju ravnotežom, prostornom orijentacijom i motoričkom kontrolom.
“Padovi nisu samo posljedica nespretnosti. Kada se javljaju kod inače zdravih odraslih, mogu biti prvi znak da se u mozgu događaju promjene koje još ne vidimo na kognitivnim testovima,” kaže dr. Michelle Mielke, neuroepidemiologinja i jedna od autorica studije.
Stručnjaci ističu da se prvi neurološki poremećaji često pojavljuju mnogo prije nego što se razviju problemi s pamćenjem. U toj fazi simptomi izgledaju “bezazleno”: nesiguran korak, povremeni gubitak ravnoteže, sporija reakcija. Upravo zato liječnici preporučuju da se učestali padovi shvate kao signal za dodatnu procjenu, osobito kod osoba starijih od 40 godina koje inače nemaju zdravstvene tegobe.
Demencija je već sada među vodećim javnozdravstvenim izazovima u Europi, a broj oboljelih raste kako populacija stari. Procjenjuje se da će do 2050. broj osoba s demencijom globalno premašiti 150 milijuna, što zdravstvene sustave stavlja pred dugoročne izazove skrbi, dijagnostike i dostupnosti terapija. U tom kontekstu, ovakva otkrića dobivaju dodatnu težinu: što se ranije prepoznaju rani signali, to je veći prostor za intervenciju.
U Hrvatskoj, gdje udio starijih kontinuirano raste, rana detekcija mogla bi smanjiti pritisak na obitelji i sustav. Stručnjaci naglašavaju kako se promjene u hodu i ravnoteži ne bi smjele zanemariti, jer upravo one često otvaraju prozor u ono što se u mozgu događa godinama prije prvih problema s pamćenjem.
