Hrvatska lani među najskupljima u eurozoni: početak 2026. uz blaže cijene

Foto: Ilustrativna fotografija/Pixabay

Inflacija je 2025. ostala među najvišima u eurozoni, a najviše su rasle cijene usluga, hrane i energije. Početak godine donosi prve naznake smirivanja

Hrvatska je tijekom cijele 2025. zadržala jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni, pokazuju podaci DZS‑a, HNB‑a i europskih statističkih institucija. Iako je rast cijena bio nešto umjereniji nego u prvoj polovici 2024., inflacija se u 2025. kretala između 3,8 i 4,4 posto, ovisno o mjesecu i metodologiji mjerenja.

Najviše su rasle cijene usluga, koje su tijekom godine bilježile dvoznamenkaste mjesečne doprinose ukupnoj inflaciji. Usluge su u prosjeku poskupjele između 5 i 7 posto, što je posljedica snažne domaće potražnje, rasta plaća i povećanih troškova rada u javnom i privatnom sektoru. Značajan doprinos rastu cijena dolazio je i iz kategorija energije te hrane i bezalkoholnih pića, koje su u pojedinim mjesecima rasle brže od prosjeka eurozone.

Prema podacima za kraj 2025., inflacija je u studenom iznosila 3,8 posto, dok je harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji se koristi za usporedbe unutar eurozone, bio viši i kretao se oko 4,4 posto. Time je Hrvatska ostala među zemljama s najizraženijim inflacijskim pritiscima, zajedno s baltičkim državama i Mađarskom.

Ulazak u 2026. godinu prema prvim procjenama donijet će blago smirivanje inflacije. Ekonomski analitičari očekuju da će se godišnja stopa u siječnju kretati oko 3,5 do 3,8 posto, što bi bilo nešto niže u odnosu na veći dio 2025. godine. Predviđa se da će najveći doprinos rastu cijena i dalje dolaziti iz usluga, dok bi se cijene energije mogle stabilizirati zahvaljujući povoljnijim kretanjima na međunarodnim tržištima.

Procjene upućuju na to da će se inflacija u Hrvatskoj tijekom 2026. i dalje zadržavati iznad prosjeka eurozone, ponajviše zbog snažne domaće potražnje, rasta plaća i strukturnih čimbenika koji utječu na cijene usluga. HNB očekuje postupno smirivanje inflacije tijekom godine, ali i dalje naglašava potrebu za oprezom u fiskalnoj politici kako bi se izbjeglo novo ubrzavanje cijena.

Podijelite ovaj članak